Razumijevanje kroničnog stresa: biologija, sagorijevanje i znanstveno utemeljeno olakšanje

Stres je normalna fiziološka reakcija. Kronični stres nešto je sasvim drugo – jedan od najvažnijih pokretača suvremenih bolesti. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu procjenjuje da stres povezan s poslom pogađa više od 40 milijuna ljudi u EU-u, što ga čini drugim najčešćim zdravstvenim problemom povezanim s radom, nakon mišićno-koštanih poremećaja. Biologija objašnjava zašto.

HPA os i kortizol

Kada mozak percipira prijetnju, os hipotalamus–hipofiza–nadbubrežne žlijezde (HPA) pokreće oslobađanje kortizola iz nadbubrežnih žlijezda. Akutni porast kortizola je prilagodljiv: mobilizira energiju i suzbija upalu. Kronično povišen kortizol posve je druga priča. Povezan je s poremećajem imunosne regulacije, poremećajima sna, povećanim nakupljanjem visceralne masti i ubrzanim skraćivanjem telomera (Spencer i Bhatt, 2020). Tjelesni sustav za hitne reakcije, ako neprekidno radi, uzrokuje upravo onu štetu koju je trebao spriječiti.

Adaptogeno bilje i odgovor na stres

Adaptogeni su biljni spojevi koje obilježava sposobnost povećanja otpornosti na fizičke, kemijske i biološke stresore. Pojam je 1947. formalizirao sovjetski farmakolog Nikolaj Lazarev (Nikolai Lazarev), a danas opisuje bilje poput ašvagande, Rhodiola rosea, Panax ginseng, kordicepsa i reishija (Ganoderma lucidum). Randomizirano kontrolirano ispitivanje objavljeno u časopisu Medicine utvrdilo je da je ekstrakt korijena ašvagande (300 mg dvaput dnevno) značajno smanjio rezultate percipiranog stresa i serumski kortizol u usporedbi s placebom (Pratte et al., 2014). Polisaharidi reishija pokazali su anksiolitičke učinke u pretkliničkim modelima putem modulacije GABA receptora.

Usredotočena svjesnost i neuroplastičnost

Program smanjenja stresa temeljen na usredotočenoj svjesnosti (MBSR) Jona Kabat-Zinna istražen je u više od 300 RCT-ova. Metaanaliza iz 2019. u časopisu Psychological Medicine potvrdila je značajno smanjenje anksioznosti, depresije i percipiranog stresa nakon MBSR-a (Querstret et al., 2020). Čak i 10 minuta svakodnevne prakse nakon 8 tjedana dovodi do mjerljivih promjena debljine prefrontalnog korteksa – strukturne promjene u mozgu, a ne samo subjektivnog osjećaja smirenosti.

Tjelesna aktivnost kao zaštita od stresa

Tjelovježba smanjuje kortizol i povećava BDNF (moždani neurotrofni čimbenik), koji podupire neuroplastičnost i regulaciju raspoloženja. SZO odraslima preporučuje 150–300 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, a smanjenje stresa jedan je od najdosljednijih nalaza u istraživanjima tjelovježbe – pojavljuje se u svim dobnim skupinama, na svim razinama kondicije i kod svih vrsta aktivnosti.

Alati za oporavak koje vrijedi razmotriti

Nekoliko pasivnih alata ima uvjerljive mehanizme za potporu oporavku od stresa. Terapija dalekim infracrvenim zračenjem može potaknuti aktivaciju parasimpatičkog živčanog sustava putem periferne vazodilatacije – u biti istog fiziološkog stanja u koje tijelo ulazi tijekom pravog odmora. Za TENS postoje utvrđeni dokazi o ublažavanju boli i opuštanju mišića. Negativni ioni u kontroliranim su ispitivanjima povezani s poboljšanjem biomarkera raspoloženja (Perez et al., 2018). Ništa od toga ne zamjenjuje temeljne intervencije – san, kretanje, društvenu povezanost – ali ih može smisleno nadopuniti.

Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja liječnički savjet. Ako ste izgorjeli ili patite od kroničnog stresa, obratite se kvalificiranom zdravstvenom stručnjaku.

---

Saznajte više u WHIEDA-i

• Kako djeluje: Kako djeluje tehnologija dalekog infracrvenog zračenja
• Povezani proizvodi: Oporavak i opuštanje, Potpora snu